Depresija

Pripremila: Hajrija Ibrišagić, dipl. Psiholog


Šta je depresija?

Najraširenija definicija depresije je da je to poremećaj raspoloženja. DEPRESSUS – potišten, potlačen, DEPRIMARE – potisnuti, spustiti. U definiciji pojma depresije treba razgraničiti i razlikovati NORMALNO - PATOLOŠKO. Ova granica se određuje uz pomoć niza kriterija:

    a) Postoji li povod u okolini (gubitak)?

    b) Trajanje reakcije?

    c) Je li stanje postalo hronično?

    d) Koliko je ometalno normalno funkcionisanje osobe?

    e) Kakva je kontrola osobe nad depresivnim simptomima?

Pojam kliničke depresije je sasvim drugačiji pojam od prolaznih loših raspoloženja. Svatko od nas primjećuje promjene u svom raspoloženju od dana do dana, ili čak od sata do sata. Svatko od nas s vremena na vrijeme govori da je «pomalo depresivan», iako je jasno da ne trebamo pomoć svaki put kad to kažemo.

Simptomi depresije

Kada su ljudi klinički depresivni oni su duži vremenski period žalosni, često na rubu suza, imaju gubitak zadovoljstva ili interesa za aktivnosti u kojima se prije uživalo, promjene u apetitu ili težini, teškoće u spavanju ili pretjerano spavanje, fizička usporenost ili agitiranost (nemir), gubitak energije, doživljaj manje vrijednosti, osjećanje krivice, teškoće u razmišljanju i koncentraciji. Progoni ih osjećaj krivnje, jer vjeruju da su razočarali druge ljude. Mogu postati razdražljiviji nego inače, anksiozniji i napetiji. Neki razmišljaju o smrti i samoubistvu. Ovo može varirati od razmišljanja da ne bi bilo tako loše da se slučajno pogine, do aktivnog planiranja samoubojstva. Ukoliko imate česte ili ozbiljne misli o samoubojstvu, a pogotovo ako ste već počeli planirati kako biste to stvarno učinili, tada što je prije moguće trebate stručnu pomoć.

Uzroci depresije

Pojava i tok depresije povezani su sa nizom: bioloških, okolinskih i psihosocijalnih faktora: Biološki faktori u nastanku depresije:

  • Genetske komponenta

  • Poremećaji u funkcionisanju neurotransmitera (nizak nivo serotonina i noreinefrina)

  • Poremećaj nivoa i regulacija kortizola

  • Pormećaj biološkog ritma spavanja (sezonska depresija)

  • Prisutnost ženskih spolnih hormona

Psihosocijalni faktori u nastanku depresije:

  • Poremećeni socijalni odnosi

  • Nedostatak socijalnih vještina i/ili vještina rješavanja problema

  • Rani gubitak roditelja ili zanemarivanja

  • Nedostatak povjerljivog odnosa ili adekvatne socijalne podrške

  • Kritičan ili neprijateljski partner
  • Dugotrajni nedostatak samopoštovanja
  • Hronične bračne teškoće, zdravstveni ili materijalni problemi

Podjela kliničke depresije:

  • Mala i velika depresivna epizoda

  • Jednokratna ili ponavljajuća depresija

  • Unipolarna ili u sklopu bipolarnog poremećaja

  • Trajni poremećaj raspoloženja

KOJE SU USPJEŠNE METODE LIJEČENJA DEPRESIJE?

Danas postoji niz metoda liječenja koji mogu pomoći ljudima u depresiji. Trenutno istraživanje pokazuje da antidepresivi, i određeni psihološki tretmani (kognitivno-bihevioralna terapija) su učinkoviti načini liječenja depresije. Tretmani depresivnih poremećaja se vrše ambulantno ili uz bolničko liječenje (posebice ako je prisutan rizik suicida!). Različiti tretmani, ili kombinacija tretmana, mogu odgovarati različitim ljudima.
• Lijekovi
Antidepresivi mogu biti vrlo uspješna metoda liječenja za mnoge ljude. Postoji nekoliko grupa lijekova koje je moguće koristiti. Svi ovi lijekovi pokušavaju ispraviti promjene u hemijskim spojevima u mozgu koji mogu biti povezani s depresijom. Ukoliko ne uzimate lijekove, a mislite da bi vam mogli pomoći, trebate razgovarati sa vašim doktorom opće prakse ili psihijatrom.

• Kognitivno bihevioralna terapija

Temelji se na ideji da je dio onoga što drži ljude u depresiji način na koji percipiraju sebe (vide se kao neadekvatni, bezvrijedni, nepoželjni...), kako percipiraju događaje u okolini (da je okolina prezahtjevna) i kako vide budućnost (očekuje teškoće i neuspjeh). Prema tome, pesimizam, beznadnost i samo-kritičnost koji karakteriziraju depresiju nisu samo nuspojave poremećaja. One su ključ onoga što baca ljude u depresiju i drži ih u takvom stanju. Liječenje se tako koncentrira na pokušavanju da se prepozna i promijeni način mišljenja ('kognitivni faktori') i ponašanja ('bihevioralni' faktori) koji čine ljude depresivnima.