Agrofobija

 

Agorafobija doslovno znači strah (phobus) od otvorenog prostora (agora). Tačnije, osoba se boji biti na otvorenim javnim mjestima ili mjestima na kojima ima mnogo ljudi, posebno ako joj nije dostupan put kojim bi mogla pobjeći. Mnoge osobe koje pate od agorafobije, dodatno strahuju da će u tim okolnostima zbog paničnog straha izgubiti kontrolu i biti potpuno bespomočne.

Prava priroda straha od ove situacije razlikuje se u svake pojedine osobe, neki se više boje otvorenog prostora na kojem ima malo ljudi, a drugima je lakše ako je mrak ili ako su u pratnji osobe kojoj vjeruju. Stanje se u pojedinih osoba razlikuje i po tome što mnoge agorafobne osobe doživljavaju napade ali simptome panike, a neki ne.

U mnogim slučajevima agorafobija znatno ometa normalan život osobe jer se takva osoba obično izbjegava suočiti sa situacijom koja je zastrašuje. Zbog toga agorafobne osobe izbjegavaju odlazak u kupovinu, putovanje u javnom prijevozu, odlazak u kino, na nogometnu utakmicu ili bilo koji javni događaj, odlazak na roditeljske sastanke ili u banku, a mnogi izbjegavaju odlazak na ljetovanje. U najtežim slučajevima izbjegava se svaki izlazak iz kuće.

Prema večini stručnjaka razlikujemo dva oblika ovoga poremećaja: agorafobiju bez napada panike i agorafobiju sa napadima panike.

Simptomi i kriteriji koji će vjerovatno rezultirati dijagnozom agorafobije su:

akutna anksioznost na samu pomisao ili stvarnu prisutnost na javnome mjestu ili u situaciji iz koje se ne može lako pobjeći.

U takvim okolnostima osoba doživljava osjećaj nelagode različita intenziteta.

takva se mjesta ili situacije izbjegavaju ili se veoma teško podnose ili se podnose uz pomoć osobe kojoj fobična osoba vjeruje

oboje navedeno ne može se objasniti nekim drugim mentalnim poremećajem, fizičkom bolesti ili djelovanjem alkohola ili droga.

Pored ovoga očekuje se i sljedeće:

doživljavanje jednog ili više napada panike u agorafobnim situacijama i jak strah da bi se opet moglo dogoditi

anksioznost zbog mogučih posljedica napada panike, npr. zbog vidljivih fizičkih simptoma ili gubitka fizičke i mentalne kontrole nad tijelom

promjena u ponašanju kao posljedica napada panike.

image (51)
Napad panike obuhvata iznenadnu pojavu četiri ili više navedenih mentalnih i fizičkih simptoma koji su pokazatelji velike anksioznosti.
To su:

1. brzo lupanje srca ili palpacije
2. ostajanje bez daha ili osjećaj gušenja
3. stiskanje ili bolovi u prsima
4. drhtaje ili trzanje
5. naizmjeničan osjećaj vrućine i hladnoće
6. drhtanje od hladnoće ili znojenje; bljedilo
7. osjećaj gušenja u grlu
8. omaglica, osjećaj slabosti ili lagane glavobolje
9. mučnina ili gastrointestinalni simptomi
10. bockanje ili osjećaj obamrlosti u nogama i rukama
11. prijeteći strah od gubitka fizičke kontrole
12. prijeteći strah od mentalnog raspada i gubitka kontrole ili "ludila"
13. osjećaj odvojenosti i nestvarnosti te strah da se može umrijeti.
Simptomi brzo dostižu najveći intenzitet-već deset minuta nakon pojave i zatim nestaju brzo kao i što su se pojavili. I ako napadi panike mogu biti vrlo mučni, fizički nisu štetni, iako osoba vjeruje da jesu.

Terapija agorofobije

Terapija izbora za agorofobiju je kognitivno biheviorlana tarapija, a u terapiju s često uključuju i medikamenti.
Osnovna karakteristika primjene bihevioralnih tehnika u terapiji je izlaganje. Osoba koja pati od agorafobije postupno se, uz podršku, suočava sa situacijom koje se boji, dok se na nju ne navikne. Svrha ovog postupka je ublažavanje anksioznosti jer se smatra da će osoba, ako se izloži određenoj situaciji i uvjeri se da neće biti nikakvih strašnih posljedica kojih se plaši, tako promjeniti svoje ponašanje. Ovaj oblik terapije može obuhvatiti i intenzivno izlaganje osobe situacijama kojih se boji. Kao dio liječanja koriste se i metode kontroliranja napada panike poput tehnika disanja ili opuštanja.
Kognitivne tehnike se usmjeravaju na iskrivljene percepcije o ugroženosti i opasnosti u situacijama kojih se agorafobna osoba boji, posebno da će se "otkriti", što će imati katastrofalne posljedice. Osoba obično precjenjuje opasnot i podcjenjuje svoju sposobnost da se s time nosi. Zatim dolazi do međusobne interakcije uvjerenja, anksioznosti ili napada panike i sigurnog ponašanja poput izbjegavanja ili "strategije prevladavanja", koje samo potpomažu održavanje agorafobije.
Agorofobija i napadi panike su česta pojava i od nje nisu pošteđeni ni poznati širom svijeta, ovo su neki od njih za koje se tvrdi da imaju ovaj problem: Hugh Grant, Nicole Kidman, Kate Moss, Oprah Winfrey, Cher, Nicolas Cage, Kim Basinger, Michael Jackson, i mnogi drugi.

Menssana Promo Video

Video je snimljen u sklopu IMPULSE projekta, koji sprovodi QMUL, a finansira Evropska komisija, te služi u promotivne svrhe i kao primjer funkcionisanja korisničkog udruženja, što služi kao model drugim udruženjima u regiji.

Menssana Promo Video English Subtitle

 

Free Joomla templates by L.THEME